„Lidl” najzad i kod nas

Bez autora
Jul 03 2012

Na našem tržištu najzad će početi da posluje jedan od pet najvećih maloprodajnih lanaca na svetu, jer, kako nam je potvrđeno, nemački trgovac koji ima niže cene „Lidl” dolazi u Srbiju. Lokacije za nekoliko supermarketa već su obezbeđene. Zemljište u Zrenjaninu i Subotici već je kupljeno, a uskoro će biti i u Novom Sadu i Valjevu. U koje još gradove dolaze nisu želeli da kažu, jer trenutno traže pogodne lokacije. Međutim, ono što treba znati kada je o „Lidlu” reč, jeste da ovaj lanac neće otvarati objekat po objekat, kako postepeno bude kupovao zemljište po Srbiji. Strategija ove kompanije je da obezbedi desetak, dvadeset lokacija i da potom odjednom otvori veći broj objekata. Tako je, uostalom, pre nekoliko godina uradio i u Hrvatskoj i preko noći postao bitan tržišni takmac. Cilj njihovog poslovanja je da obezbede veći broj lokacija u Srbiji, a zatim istovremeno otvore više objekata, čija je planirana veličina oko 2.000 kvadratnih metara.

„Lidl” najzad i kod nasNa našem tržištu najzad će početi da posluje jedan od pet najvećih maloprodajnih lanaca na svetu, jer, kako nam je potvrđeno, nemački trgovac koji ima niže cene „Lidl” dolazi u Srbiju. Lokacije za nekoliko supermarketa već su obezbeđene.

Kako su nam rekli, zemljište u Zrenjaninu i Subotici već je kupljeno, a uskoro će biti i u Novom Sadu i Valjevu. U koje još gradove dolaze nisu želeli da kažu, jer trenutno traže pogodne lokacije. Međutim, ono što treba znati kada je o „Lidlu” reč, jeste da ovaj lanac neće otvarati objekat po objekat, kako postepeno bude kupovao zemljište po Srbiji. Strategija ove kompanije je da obezbedi desetak, dvadeset lokacija i da potom odjednom otvori veći broj objekata. Tako je, uostalom, pre nekoliko godina uradio i u Hrvatskoj i preko noći postao bitan tržišni takmac.

– Cilj našeg poslovanja je da obezbedimo veći broj lokacija u Srbiji, a zatim istovremeno otvorimo više objekata, čija je planirana veličina oko 2.000 kvadratnih metara. Trenutno nismo u mogućnosti da vam saopštimo mogući datum njihovog otvaranja. Potvrđujemo i odličnu saradnju sa lokalnim samoupravama u Srbiji, koji nam pružaju svu neophodnu pomoć i teže tome da svi birokratski poslovi budu završeni u najkraćem mogućem rok – naveli su u „Lidlu”.

Ukoliko se te najave budu obistinile, barem jedan od prvih pet trgovaca na svetu trebalo da počne da posluje i kod nas. Istina, već nekoliko godina prisutan je nemački „Metro”, ali radi kao veleprodaja i nije dostupan najvećem broju „običnih” kupaca.

Sagovornici „Politike” smatraju da bi dolazak upravo ovakvog lanca, koji ima niže cene od konkurencije, značio u kratkom roku promenu slike maloprodaje, njenu dalju konsolidaciju i veće nadmetanje među trgovcima, što je značajno pre svega zbog potrošača.

– Naše tržište godinama vapi za konkurencijom. Ovdašnji trgovci su se uljuljkali i utrkuju se jedino vikend akcijama koje ništa ozbiljno ne menjaju. Kada dođe neko ko je veliki kao „Lidl” i ko je poznat po politici nižih cena, ozbiljno će prodrmati celo tržište. To će uticati i na sve druge trgovce da razmisle da li će da umanjuju marže i ponude proizvode po nižim cenama, naročito ako „Lidl” bude poslovao u dvadesetak gradova – kaže Goran Papović, predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije, dok ekonomisti ponavljaju da je svaka konkurencija dobrodošla, tim pre što Srbija još nema pravi diskontni lanac kakav je „Lidl”.

– Kada bude došao, „Lidl” će našim kupcima ponuditi jeftinije proizvode, ali pre svega svoju trgovačku marku, kao što su „premija” u „Maksiju” ili marka „aro” u „Metrou” – objašnjava ekonomista Aleksandar Stevanović.

Na pitanje zašto su srpski potrošači do sada bili uskraćeni za povoljniju kupovinu iako je naše tržište veličine bugarskog ili hrvatskog, on odgovara:

– Verovatno zato što su iz mnogih razloga strani trgovinski lanci ranije smatrali da nisu dobrodošli ovde – zaključuje Stevanović.

Kako to da će „Lidl” u Srbiji ponuditi robu po nižim cenama, a ovdašnji trgovci to nikako da učine? Najpre tako što 90 odsto njihove ponude čine proizvodi trgovačke marke i tako što nabavljaju manje vrsta istog artikla, ali u ogromnim količinama.

– Kod njih 90 odsto robe čine trgovačke marke, a preostalih desetak procenata su poznati artikli bez kojih se ne može. Diskonti znače znatno niže cene, a ne po nekoliko procenata, kakav je sada slučaj. Kod njih je i do 30 odsto jeftinije nego kod drugih trgovaca. To uspevaju tako što, na primer, ne šire asortiman na 50 vrsta čokolada, već u ponudi imaju samo dve ili tri i to uglavnom svoju privatnu marku. Nabavljaju ih u velikim količinama, pa im dobavljači daju povoljnije uslove. Tako i potrošači dobiju proizvode po nižim cenama – objasnili su nedavno u Ministarstvu poljoprivrede i trgovine.

O planovima „Lidla” u Srbiji, ali o tome šta drugi vodeći svetski trgovci poput „Karfura”, „Volmarta” i „Bile” kažu o našem tržištu i o tome da li planiraju dolazak kod nas, opširnije u četvrtak u našem dodatku „Potrošač”.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik